Poslovne vesti - Hrvatska

U slavonskoj pršutani najviše posla imaju roboti

Budućnost mesne proizvodnje u Europi je da uz radnike rade - roboti.

- Roboti pomažu. Što se tiče robotske tehnike olakšano je ljudima. Sigurno da zamjenjuju dva i više čovjeka, izjavio je radnik Milenko Knežević.

Ravnica i Mediteran, i bez bure - očito mogu ići zajedno.

- Usisavanjem zraka, filtriranjem, uz pomoć tehnologije dobili smo vjetar koji je hladan i suh. Po svoj definiciji to je - bura, pojasnio je voditelj pogona za proizvodnju pršuta Mensud Lepić.

Slavonski pršut, jer meso dolazi od slavonske svinje, u strogim uvjetima sazrijeva i suši se i do osamnaest mjeseci.

- Ovo je završna faza, recimo da je to jesen, kada već ima ugodnu temperaturu, određenu razinu vlage i posebnu aromu za kraj našim pršutima, istaknuo je Dinko Klepo, direktor mesne industrije Žito.

Za kojima u cijeloj Europi, sudeći prema tržištu, vlada velika potražnja pa će se i proizvodnja širiti.

- Tako da ćemo iduće godine biti spremni proizvesti 250.000 pršuta na godinu, a ako dođe prilika - moj nekakav cilj je da iz Slavonije izađe milijun pršuta, naglasio je predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić.

Uz potporu najnovijih tehnologija, inovacija i automatizirane mehanizacije.

- Ona se odvija u svim proizvodnim procesima, znači od ratarske proizvodnje do proizvodnji unutar farmi, svinjogojske proizvodnje, rekao je Mato Božić, Sektor poljoprivreda - Uprava Žito grupe.

Tehnološki napredak ne dolazi bez izazova.

- Možda će najveći izazov u poljoprivredi biti problem malih gospodarstava jer sve manje mladih ljudi želi raditi 365 dana u godini, puta 24 sata. Jer ako radite stočarstvo, stoka ne zna za subotu, Uskrs, Božić i godišnji odmor, kazao je predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić.

Takva poljoprivreda nije održiva, ističe Pipunić, i budućnost domaće poljoprivrede ne može biti u maloj proizvodnji.